Uzroci ateroskleroze, angine pektoris i srčanog
udara su multifaktorijalni. To znači da se nikada ne može prstom pokazati na
samo jedan uzrok, već više različitih stanja u manjoj ili većoj meri doprinosi
razvoju bolesti.
Tačnije je reći da se radi o faktorima rizika. Kako
je gore spomenuto, postoje činioci na koje se ne može uticati (npr. pol ili
uzrast), ali i oni koji se mogu modifikovati. Zašto se infarkt dogodio baš vama
i to baš tada? Na to pitanje je nemoguće odgovoriti i najbolje je ne
opterećivati se time. Ne, nije uzrok onaj masni obrok koji ste pojeli, nije
uzrok samo vaš povišeni pritisak, najverovatnije nije uzrok ni ona svađa sa
bračnim drugom. Kada infarkt već nastupi, ništa se unazad ne moze promeniti,
vreme je da se fokusirate na budućnost.
Ono što svakako treba imati na umu
je da isti rizici koji vode do prvog infarkta mogu dovesti i do drugog ili do
pojave bolesti krvnih sudova u drugim sistemima (moždanog udara, bolesti
bubrega).
Najvažniji faktori rizika:
Pol
Muškarci su skloni aterosklerozi i
obolevaju ranije u odnosu na žene. Deo krivice nose polni hormoni koji kod žena
(primarno estrogeni) deluju zaštitno. Iz tog razloga bolesti srca i krvnih
sudova se kod žena javljaju nekoliko godina iza menopauze, a kod muškaraca
znatno ranije. Uticaj imaju i ostali činioci navedeni ispod, koji su kod
muškaraca češće prisutni.
Uzrast
Starija uzrast nosi veći rizik od
pojave srčanog udara. U adolescenciji i ranoj odrasnoj dobi srčani udar se moze
javiti gotovo isključivo u sklopu drugih težih bolesti (npr.naslednih bolesti s
enormno visokim masnoćama u krvi, šećerne bolesti tipa 1) ili eventualno u
slučaju prisutnosti i jače izraženosti više faktora rizika. U starijim godinama
(npr.iznad 80 godina) srčani infarkt se može javiti i kod osoba bez ijednog
faktora rizika.
Nasledna sklonost tj. genetika.Porodična sklonost je jak faktor rizika za razvoj bolesti srca. Nažalost,
konkretno na ovaj faktor ne može se puno uticati. Računa se da je porodična
sklonost prisutna ako se bolest javila kod oca pre 45.godine ili kod majke pre
55.godine života. Ako su Vam roditelji doživeli srčani udar u 92. i 88.godini
života budite mirni, nemate porodičnu sklonost ka infarktu srca.
Pušenje
“Najjači“ je faktor rizika na koji možete uticati. Kutija cigareta dnevno
povećava rizik 2-3 puta. Prestanak pušenja je najbolja mera koju možete
preduzeti po pitanju poboljšanja sopstvenog zdravlja. Pasivno pusenje je
takodje štetno i ne postoji “sigurna doza“ , odnosno svako izlaganje dimu cigareta
je štetno. Pasivno pušeje povećava rizik razvoja bolesti srca i krvnih sudova
za 25-30%.
Šećerna bolest
Povišeni nivo glukoze(šećera) u krvi na više načina štetno deluje na srce i
krvne sudove. Tip 2 šećerne bolesti predominantan je oblik u odraslom uzrastu.
Računa se da u vreme kad se šećerna bolest manifestuje, dijagnostikuje i kada
se započne sa lečenjem (pa bilo to i samo preporukom o strogoj dijeti), bolest
traje već gotovo 1 deceniju bez simptoma. Tada su promene na krvnim sudovima i
srcu već prisutne pa je stroga kontrola i saradnja sa lekarom apsolutno
neophodna. To što koriste lekove “protiv“ šećera ne znači da se slatke stvari
mogu jesti bez posledica.
Povišeni krvni pritisak ili hipertenzija.
Još jedan od klasičnih faktora
rizika. Osim uticaja na krvne sudove u srcu, povišen krvni pritisak može i
direktno oštetiti srčani mišić, a poguban je i za sudove u mozgu i bubrezima.
Vrlo je česta pojava – kod bolesnika koji su već preživeli srčani udar
učestalost hipertenzije je preko 60%. Obično se opštim merama (izbegavanje
većih količina alkohola, soli, regulacija telesne težine, fizička aktivnost) ne
postiže adekvatna kontrola krvnog pritiska, pa je primena lekova često
neophodna. Pri tom treba imati na umu da je lekove za regulaciju krvnog pritiska
potrebno uzimati stalno i bez preskakanja, a situacije u kojima se lekovi
uzimaju “po potrebi“ izrazito su retke. Takođe, treba naglasiti da ne postoji
opasnost od “spajanja pritiska“ – jedne od češćih fobija bolesnika s
hipertenzijom. Opasno je samo ako se pritisci spoje na nuli.
Gojaznost
Malo ste “jači“, imate naslage
za zimu, elegantno ste popunjeni? Imate dobru priliku da Vas u našem društvu
proglase zdravim. Iako “višak“ ponekad ima svoje prednosti, nisu svi oblici
gojaznosti isti. Današnja istraživanja govore o tome da višak masnog tkiva
unutar trbuha (tzv. abdominalna, visceralna ili muška gojaznost) nosi značajan
rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i bolesti srca i
krvnih sudova. Takve trbušne naslage masti nisu inertne, uspavane, već su
hormonski aktivne, učestvuju u regulaciji viška metaboličkih procesa, i to
nepovoljno. Stoga ako vam stomak visi preko pojasa, pokrenite se.
Povišene masnoće
Masnoće čine većinu sadržaja u
unutrašnjosti loših naslaga na krvnim sudovima. Povišeni nivoi “loših“ masnoća
u krvi (eng. low density
lipoprotein-LDL) povezani su sa ubrzanom aterosklerozom, ali čak i ako su
vrednosti tih masnoća u krvi uredne, može se razviti ateroskleroza (pod
uticajem drugih činilaca). Nivo masnoće u krvi delom zavisi od ishrane, može ga
modifikovati i telesna aktivnost, ali neki bolesnici, ma šta činili, na kakvoj
god dijeti bili, imaju i dalje povišen nivo LDL-a. U takvim slučajevima,
zavisno od prisutnosti ostalih faktora rizika, mogu se propisati određeni lekovi.
Kod bolesnika koji su već preživeli srčani udar, ovi lekovi su gotovo uvek
neophodni.
Smanjena fizička aktivnost
Dugotrajno sedenje kao način
života, kancelarijski posao, prevoz automobilom ili odsustvo redovne fizičke
aktivnosti direktno utiču na kardiovaskularnu kondiciju i kapacitet i
indirektno povećavaju učestalost ostalih faktora rizika. S druge strane,
redovna fizička aktivnost, a za korisne efekte na kardiovaskuralni sistem
preporučuje se pola sata dnevno barem pet puta nedeljno, pozitivno deluje na
više sistema organa u telu. Osim povoljnog
delovanja na sistem krvnih sudova, tfizička aktivnost deluje povoljno i
na psihičko zdravlje, podižući raspoloženje, životnu energiju i libido.